Ravna Gora i Slovenci
Tijekom istraživanja predaka iz obitelji Renko / Renka s područja Stare Sušice i Ravne Gore u Gorskom kotaru u Hrvatskoj brzo sam primijetio da se u genealoškim knjigama iz Ravne Gore pojavljuje dosta prezimena koja zvuče slovenski: Troha, Kordiš, Sedej, Rotar, Bajt i druga.
To me je potaknulo na istraživanje povijesti ovog područja. Geografski položaj Gorskog kotara je, naime, već u prošlosti omogućavao snažan protok stanovništva i ispreplitanje susjednih kultura.
Doseljavanje
Pokazalo se da su se u Ravnu Goru i njezinu okolicu doselili brojni Slovenci iz obližnjih krajeva, prvenstveno iz okolice Babnog Polja i Bele krajine, ali i iz nešto udaljenijeg Idrijskog gorja (Idrija, Cerkno, Črni Vrh, Poljane ...).
Glavni val doseljavanja sa slovenskog područja najvjerojatnije se odvijao u dva ključna razdoblja: prilikom izgradnje Karolinske ceste oko 1727. godine te prilikom osnivanja staklane u Staroj Sušici 1764. godine. Ta dva velika infrastrukturna i gospodarska projekta privukla su brojne radnike, šumare i obrtnike.
Ovaj migracijski tok potvrđuje i literatura. Povjesničar Antun Herljević je u svojoj knjizi Ravna Gora iz 1965. godine detaljnije opisao doseljavanje u okolicu Ravne Gore nakon otvaranja Karolinske ceste.
Slične zaključke navodi Antun Burić u drugom izdanju knjige Povijesna antroponimija Gorskog kotara u Hrvatskoj iz 1983. godine, gdje izričito spominje doseljenike iz Slovenije:
Rovtarsko narječje
Posljedica snažnog slovenskog doseljavanja primjetna je i u lokalnom govoru. U Ravnoj Gori i okolici se, naime, još i danas koristi specifičan govor koji miješa kajkavsko i slovensko rovtarsko narječje. Općenito je, međutim, cijeli Gorski kotar jezično i kulturno pod snažnim utjecajem slovenskog prostora.
Daljnja istraživanja
Kroz genealoška istraživanja pokušavam pronaći veze između pojedinih prezimena u Hrvatskoj i Sloveniji. Nažalost, migracije su se događale upravo u vrijeme uvođenja crkvenih matičnih knjiga, stoga je te veze vrlo teško potvrditi.
Ovdje je nekoliko ideja za daljnja istraživanja:
- Arhivi u Ravnoj Gori i na Idrijskom, koji bi dokumentirali doseljavanje.
- Stari trg pri Ložu ima dosta "mojih" prezimena: Troha, Kordiš, Poje i druga.
- Genetsko testiranje, koje bi pokazalo veze po očevoj ili majčinoj liniji kod pojedinih prezimena.
